Food data poddisciplina Big Data – Od stola do polja u kontekstu OPG-a

27. ožujka 2019. Nikola Vido

Trenutno se često čuje o procesu koji se bavi plasmanom hrane od polja do stola. Međutim postoji i alternativa tom procesu. A ona je od stola do polja. Koja je razlika između ta dva pogleda na plasman hrane?

Glavna razlika je što se u procesu od polja do stola bavimo fizičkim proizvodima, odnosno samom hranom, dok se u procesu od stola do polja bavimo podatcima koji prikazuju potrebe za hranom. Hrana nastaje na polju, a informacija o tome da je hrana potrebna na stolu, u trenutku kada se pojede obrok. Tijekom godina promatranja nezavisne proizvodnje hrane te traženja odgovora kako informacijski sustavi mogu pomoći hrvatskim OPG-ovima jedan od glavnih izazova manjih i nezavisnih proizvođača hrane je planiranje. Kako procesuirati proizvode s polja, kome ih prodati, gdje se kupac nalazi, koliko je spreman platiti, kolika je potražnja te koja je dinamika potrošnje, koliko uložiti u marketing, koje kanale koristiti te s kim biti partner. Ako krenemo od stola, odnosno sakupljamo podatke te ih procesuiramo kako bi stvorili informaciju znamo odgovore na sva gore navedena pitanja. Ako tome dodamo da krajnji konzument hrane ima interakciju s informacijskim sustavom, stvaramo uvid u njegove potrošačke navike, možemo sakupiti povratnu informaciju kako unaprijediti proizvod te nam on može pomoći u plasmanu naših proizvoda tako da nas promovira prema svojim poznanicima te tako postaje bitan agent u povećanju prodaje.

E sada gdje su izazovi u dizajnu jednog takvog informacijskog sustava, koje podatke obrađujemo? Isto tako kako se takav informacijski sustav uklapa u koncept Big Data.

Big Data po mojoj radnoj definiciju su obrada nestrukturiranih podataka na kojima se može temeljiti neka akcija, koji su procesuirani što bliže realnom vremenu te zadovoljavaju informacijske potrebe osobe u kontekstu.

Koje su to dvije osobe u kontekstu? Proizvođač i konzument. Stoga neka od pitanja bi bila sljedeća

  • Koje podatke skupljamo?
  • Kako ih strukturiramo?
  • Kako je povezan tijek podataka između konzumenta te proizvođača?
  • Koliko treba vremena da se iz tih podataka stvori informacija?
  • Gdje se pohranjuju podatci, te tko im ima pristup?
  • Koje procedure obrada tih podataka koristimo?
  • Kako ih vizualiziramo?
  • Kako provjerimo njihovu izvornost te točnost?
  • Kako usklađujemo rad različitih informacijskih sustava koji te podatke procesuiraju?
  • Kako trošimo uvijek limitirane resurse (kako financijske, tako ljudske i tehnološke)?

Nekidan smo s kolegom sjedili na kavi te razgovarali o ovim izazovima

Misao koje je ostala u zajedničkom mentalnom prostoru je ta da je ustvari strašno to što o osobi s kojom jedemo možemo saznati skoro sve, a o hrani koju jedemo skoro ništa.

Food data poddisciplina Big Data – Od stola do polja

Tu bih stao, te ostavio čitatelja da razmisli o ovome, te da ako može pridruži nam se u našem mentalnom prostoru.

Autor: Sergej Lugović

Tekst objavljujemo uz dopuštenje autora.

Link na stranicu

Vaš VeeMee savjetnik

Krajnji korisnik financijskog instrumenta sufinanciranog iz ESIF mikro zajmovi za obrtna sredstva u sklopu Operativnog programa konkurentnosti i kohezije https://hamagbicro.hr/
Izradu ove mrežne stranice sufinancirala je Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Krajnji korisnik financijskog instrumenta sufinanciranog iz ESIF mikro zajmovi za obrtna sredstva u sklopu Operativnog programa konkurentnosti i kohezije