Šalica puna zdravlja

Smatra se najvitalnijom biljnom vrstom na svijetu, broji preko 250 milijuna godina pa je istovremeno i najstarija živuća biljka, a Darwin ju je svojevremeno nazvao živim fosilom. Potječe iz Kine, u Europu je prenesena u 18. stoljeću, a pozitivnih učinaka na ljudsko zdravlje ima bezbroj. Pogađate, riječ je o biljci imena ginko biloba.

Iako rodom je iz Kine, po zanimanju je pravi putoholičar. Točan podatak o dolasku na hrvatsko tlo nemamo, ali zato imamo točan podatak kada je gospođa Miškulin Nada došla na ideju o uzgoju ove čarobne biljke. Bilo je to 2005. godine. U ruke joj je stigao članak o kineskoj zajednici koja živi i radi podno jedne planine. I ne bi sam taj podatak bio čudan da zajednicu nije činio popriličan broj stogodišnjaka, koji ne samo da su tamo živjeli, već su svojim radom i energijom zajednici uvelike doprinosili. Ova priča zainteresirala je znanstvenike širom svijeta, a otkrića su u suštini ujedno vrlo jednostavna, ali i vrlo kompleksna.

Naime, zajednica je učestalo kuhala i pila čaj od ginka, a daljnja istraživanja uvelike su doprinijela zdravstvenom ugledu ginka. Potvrđena je njegova blagotvorna djelotvornost na perifernu i moždanu cirkulaciju, koja spriječava trombozu u krvnim žilama te pozitivan učinak na pamćenje i moždane aktivnosti.

Nekad „samo“ s člankom u rukama te idejom u glavi, a danas uz supruga i dvije kćerke, gospođa Miškulin u Mošćenici pokraj Petrinje ideju je prenijela na „tlo“. Ova mala obitelj zajedničkim snagama, isključivo ekološkim putem (za kojeg smatraju da je imperativ budućnosti), uzgaja ovu jedinstvenu vrstu drveta.

Razmnožavanje, uzgoj i održavanje zahtjeva posebno znanje i iskustvo, pa posla, za onog tko želi raditi, uvijek ima.

Ginko biloba voli vrlo sunčani položaj, ali podnosi temperature i do -25°. Drvo je vrlo otporno na insekte, bolesti, mraz, sušu, a ne smetaju mu ni smog i gradska onečišćenja.

Sama činjenica da je ginko preživio atomsku bombu koja je bačena na Hirošimi bez ikakvih posljedica, govori o tome koliko je ovo drvo izdržljivo. Ipak, voloharice koje jedu korjen posebnu im muku zadaju, govori nam gospođa Miškulin.

Službena medicina odavano je potvrdila ljekovita djelovanja ove biljke.

Nakon Drugog svjetskog rata, suvremena istraživanja pokazala su da ekstrakt iz listova ginka sadrži ljekovite tvari koje nisu prisutne ni u jednog drugoj biljnoj vrsti. Taj ekstrakt iz listova ginka zapravo je mješavina svih biljnih sokova koji sadrže glinkolid, bilobalid, flavonoide te terpenoide.

Isto tako istraživanja su dokazala da ekstrakt iz listova ginka bolje od bilo koje druge biljke pozitivno djeluje na moždanu i perifernu cirkulaciju krvi, da regenerira i jača stijenke kapilara i krvnih žila, sprječava zgrušavanje krvi, poboljšava dotok krvi u mozak i cjelokupnu opskrbu mozga kisikom. Također potiče regeneraciju živčanih stanica, a smatra se kako bi mogao biti koristan i u borbi protiv Parkinsonove bolesti.

Učeći o svojstvima ginka, postaju nam jasne rečenice gospođe Miškulin, a one glase: „Zaljubljena sam u moj ginko i uvjerena u njegovu ljekovitost. To mi daje dodatnu motivaciju da nastavim istim putem, bez obzira na sve poteškoće na koje na putu nailazim. Zainteresiranost VeeMeeja daje mi dodatnu motivaciju, a cilj u budućnosti udruživanje je s proizvođačima ljekovitog bilja.“

Osim vrijednih informacija koje smo naučili prilikom posjete OPG-u Miškulin, otkrit ćemo vam i dvije tajne:

1. Ginko vrlo uspješno umanjuje mamurluk ako se sjemenke poprže ili peku u tavi

2. Usporava proces starenja (možda je ovo i tajna mladolikog izgleda Azijatkinja 😊)

Zato trk do OPG-a Miškulin ili do sisačkog „Punog cekera“ po svoju dozu „mladosti“!

Do sljedećeg čitanja,

Tvoj VeeMee savjetnik!