Program razvoja ekološke poljoprivrede u Zagrebačkoj županiji

Sto posto poljoprivredne površine iskorištene za ekološki uzgoj, a potom i
ekološki uzgojene namirnice u gastronomskoj ponudi restorana, u javnim ustanovama, školama, vrtićima i bolnicama – sve ovo možemo očekivati u Zagrebačkoj županiji do 2030. godine jer EU strategija Od polja do stola dobila je svoj Epilog na Hrvatskoj sceni. Ime mu je Program razvoja ekološke poljoprivrede u Zagrebačkoj županiji do 2030. godine, a strateški ciljevi gore su navedeni

Ako može Austrija, možemo i mi! Savezna pokrajina Gradišće u Austriji danas je na 30% ekološke proizvodnje. Njihov cilj, baš kao i cilj Zagrebačke županije je postati prva, u potpunosti zelena županija u Hrvatskoj (Austriji), koja svoj razvoj temelji na razvoju ekološke i inovativne proizvodnje hrane i na razvoju pametnih sela. I ne, to nije vraćanje na stare metode uzgoja, ovdje tehnološka rješenja rade umjesto motike, a ne iskoristiti činjenicu da kao zemlja slobodna od GMO-a obilujemo nezagađenim tlom, bila bi potpuna ludost.

Zagrebačka županija važnost i značaj toga prepoznala je davne 2001. godine kada je izradila program za razvoj ekološke poljoprivrede – deset godina prije Hrvatske i tri godine prije nego li je usvojen EU plan razvoja ekološke poljoprivrede.

Tada, 2001. godine, tu važnost možda nisu prepoznali svi, no 21. stoljeće je na dnevni red polako, ali sigurno, nametnulo svijest građana o zdravoj prehrani. Sve više se pitaju ono što ih pitamo i mi – Znaš li što jedeš?

Sjajnim i ispoliranim paprikama i rajčicama usred zime bliži se kraj jer ljudi sada već znaju da je najzdravije i najsvježije ipak „ono“ uzgojeno nedaleko od nas. Oko 14 000 obiteljskih gospodarstava registriranih u Zagrebačkoj županiji za to će se i pobrinuti. Upravo ova brojka čini Zagrebačku županiju prvu županiju po poljoprivredi u Hrvatskoj, dok je prema broju mladih poljoprivrednika (do 40 god) druga. Baš zato Zagrebačka županija zaslužuje da se za njezinu poljoprivredu utroše dodatni napori i dodatna sredstva, koja su do sada iznosila oko 20 milijuna kuna godišnje.

Dakle, osnovna nit vodilja koja je prethodila razvoju ovog programa jest čežnja za boljim, kvalitetnijim i zdravijim životom, a ekohrana bit će najvažniji instrument Akcijskog plana za ekološku proizvodnju. Međutim, postavlja se pitanje – o kome ovisi hoćemo li moći ostvariti taj priželjkivani bolji, kvalitetniji i zdraviji život? – O meni i tebi. O nama. Jer potražnja kupaca, odnosno potrebe tržišta diktiraju proizvođačima što će uzgajati. Ipak, da bi potrošač nešto poželio, o tome mora biti educiran i informiran.

Iako su prinosi ekološke poljoprivrede oko 20% manji na globalnoj razini negoli oni od kovencinalne, ekološka proizvodnja sadrži niz ekonomskih prednosti poput npr. lakše i manje štetne borbe protiv nametnika (sađenjem komplementarnih biljaka zajedno) kojih će biti sve više i više s pogoršanjem klimatskih promjena i uslijed narušenog ekosustava. Takva poljoprivreda osigurava veći dotok organske tvari (ugljika) u tlo (1kg organske tvari može apsorbirati 1-4L vode), čime će se ublažiti posljedice poplava koje posljednjih 5 godina nisu nepoznanica na Balkanskom tlu. Mnogo je, dakle, činjenica koje idu u prilog ekološkom uzgoju, a osvijestiti ljude o njegovom razvoju korak je prvi prema ostvarenju strateških ciljeva ovog programa.

Ekološka proizvodnja je, naravno, i skuplja, a upravo tu uskače Zagrebačka županija sa svojim potporama kako bi prelazak s konvencionalnog na ekološki uzgoj prošao uz financijski što bezbolnija rješenja (posebno škole, vrtići, ugostiteljski obrti). Naime, još uvijek se razgovara o odluci kojom bi se konvencionalnim poljoprivrednicima olakšao prelazak na ekološki uzgoj i to isplaćivanjem 15 000€ potpore iz Programa ruralnog razvoja. Program sadrži 16 mjera koje će se provoditi. Njihova vrijednost za sljedićih 10 godina je 300 milijuna kuna, pri čemu se najmanje 1/3  sredstava planira izvući iz EU sredstava, putem EU fondova, dok bi preostale 2/3 sredstva stizale iz županije, gradova i općina, ali i nacionalnih sredstava.

Sve će to biti lakše izvedivo osnivanjem centra za razvoj ekološke poljoprivrede čija transformacija iz sadašnjeg distibutivnog centra u Velikoj Gorici stoji u akcijskom planu – ističe pročelnik Zagrebačke županije za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo u intervjuu za Mreža TV, Josip Kraljičković.

Ovaj akcijski plan ima za cilj probuditi, ne samo proizvođače i potrošače, već i vlast i političare, da se svi zajedno ozbiljnije uključimo u preusmjeravanje hrvatske poljoprivrede prema zelenijoj te za potrošače i okoliš zdravijoj poljoprivredi.

Ono čime se političari trebaju pozabaviti prvenstveno su dampinške cijene te ulistavanje eko proizvoda u javnu nabavu kako bi se proizvođačima povećali prihodi.

”U Zagrebačkoj županiji se godišnje u osnovnim školama i vrtićima pripremi oko 10 milijuna obroka, a u vrtićima i osnovnim školama grada Zagreba još 27 milijuna. Ovo predstavlja ogromno potencijalno tržište za ekološke proizvođače i način na koji se javni novac (većina školskih i vrtićkih obroka je subvencionirana) može upotrijebiti za javno dobro”, objasnila je Karoglan Todorović za Jutarnji list.

Nove informatičke tehnologije mogu osigurati dostupnost podataka koji su poljoprivrednicima potrebni za uspjeh. Mogu se npr. stvoriti baze znanja i podataka o načinima i rizicima uzgoja pojedinih poljoprivrednih kultura, dati informacije o dostupnosti tih roba i cijenama na tržištu kao i osigurati veću prepoznatljivost proizvođača. Mnogo je rješenja koja mogu ići u prilog poljoprivrednicima, no kako bi ove ideje postale stvarnost ipak je potreban i interes zajednice. Potrebno je sela ponovno učiniti poželjnima za informatičke kadrove koji su se u velikim postocima preselili u veće gradove. Na taj se način ujedno diverzificiraju radna mjesta te se ista vraćaju na selo.

To da se profil kupaca promijenio, da su postali svjesniji i zahtjevniji, da traže lokalnu hranu iz ekološkog uzgoja, bez GMO-a i pesticida, prepoznao je VeeMee 2017. godine. I ne samo to, prepoznali smo čitav niz problema na koje potrošači, ali i proizvođači nailaze u prehrambenom lancu. Od prevelikih količina bačene hrane, do nesljedivosti i netransparentnosti namirnica. Zagrebačka županija prepoznala je potencijal naše platforme, a tome u prilog ide i podatak da je u sljedivost VeeMee platforme uključila prvih 40 OPG-ovaca. I tu nećemo stati. Nećemo stati jer na našoj platformi ima mjesta za svih 14 000 OPG-ova Zagrebačke županije 😊

Mali smo, dakle, dio zajednice koji na ovom dugom putu uz bok Europske strategije širokopojasnog interneta u ruralnim područjima te Programa razvoja ekološke poljoprivrede u Zagrebačkoj županiji do 2030. godine čini značajne korake ka zelenijoj, transparentnijoj i zdravijoj budućnosti za sve nas.

Do sljedećeg čitanja!

Vaš VeeMee savjetnik 🙂