Hrana je nužna za život, no ukoliko se ne hranimo kvalitetno te unosimo previše nepotrebnih kalorija, zavedeni opojnim okusima, ugrozit ćemo ne samo svoj fizički izgled, već i svoje zdravlje. Vjerovali ili ne pretilost je jedan od gorućih problema današnjice, a koliko je velik govori činjenica da je na svjetskoj razini postao učestaliji od neuhranjenosti i gladi.
UN-ova organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) šalje alarmantno upozorenje – zadnjih nekoliko desetljeća ubrzan stil života, globalizacija, rast životnog standarda doveo je do korjenitih promjena u načinu pripreme i konzumacije hrane. Sezonsku prehranu, većinski utemeljenu na biljnom porijeklu, zamijenili smo rafiniranom, prerađenom hranom koja sadrži veliki udio masti, šećera, soli i škroba, a koju nam „heroji“ današnjice, na biciklu s velkim košarama i plaštevima žute ili plave boje dostavljaju tik na vrata. Znate li na koga mislimo? Ma znate, sigurno su i vama nekad pozvonili na vrata.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi pak kako se dvije milijarde odraslih smatra debelima, od čega 650 milijuna pati od pretilosti. To znači da je 39% svjetske populacije starije od 18 godina debelo, a čak 13% pretilo. Nezdrava je prehrana povezana s većim rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i određenih vrsta karcinoma. Vidite? Nije naše pitanje, ali i upozorenje „znaš li što jedeš“ za u vjetar.
Voće, povrće, mahunarke, žitarice, orašasti plodovi, raznolika hrana s niskim udjelom masnoća, šećera i soli ono je što Svjetska zdravstvena organizacija pak preporuča, međutim, mogu li si svi takvu prehranu i priuštiti? Ne mogu.
Ukoliko si ih i možemo priuštiti znamo li otkud nam dolaze? Jesu li uvezeni ili domaći? Pitanje je ovo na koje u prethodnoj poljoprivrednoj strategiji nismo dobili odgovor (A VeeMee ga ima – samo prisloni kameru na QR kod proizvoda koji se nalaze u našoj bazi podataka i odgovor te već čeka 😉). Na novu smo pak čekali od 2002. godine. 16. lipnja ove godine je i predstavljena, a osnovne ciljevi koje Ministarstvo ističe te koji bi se do 2030. godine trebali ostvariti jesu:
Ostvarenje definirane vizije razvoja postići će se ostvarenjem četiri zadana strateška cilja:
„Uzimajući u obzir prirodne blagodati Hrvatske, kvalitetu vode te komparativne prednosti zbog geografskog položaja i blizinu velikih i različitih tržišta EU-a, kroz transformaciju proizvodnih procesa i unaprjeđenje proizvodnje cilj je postići veću učinkovitost vrijednosnog lanca i konkurentnosti hrvatskih proizvoda akvakulture na inozemnim i na domaćem tržištu“ poručuju iz Ministarstva.
I ustinu, vrijeme je da se dogode promjene. Iz perspektive poljoprivrede i prehrambenog sustava, sprječavanje pretilosti najbolje je postići osiguravanjem pristupa visokokvalitetnoj raznolikoj prehrani. Nadalje, živimo u zemlji koja može proizvoditi dovoljno hrane te koja može hraniti više ljudi nego što u Hrvatskoj ima. Međutim, ovdje dolazimo do važne implikacije: strategija u kojoj politika izravno intervenira u poljoprivrednu proizvodnju radi promicanja zdrave prehrane zasigurno neće biti učinkovita ukoliko se u obzir ne uzme način na koji se hrana prerađuje, distribuira te u konačnici prodaje putem lanca opskrbe. A tu uskačemo mi – vaš VeeMee!
Do sljedećeg čitanja!