Bez sigurnosti hrane nema dobrobiti za hranu

Medalja uvijek skriva dvije strane.  Korona virus – ima li i on obje strane? Ima. I ovog puta pričat ćemo samo o onoj pozitivnoj. Da je netko na vijestima prije pola godine upozorio kako bi jedan „na oko bezazlen (ne gori od gripe) virus mogao zaustaviti čitavu planetu, kako bi reagirali? Smijali bi se? Jer tko „svemogućem“ i najsuperiornijem biću na Zemlji može reći da će mjesecima biti zatvoren u 4 zida? Da sav njegov rad, trud, intelekt, ego i rezultati mogu pasti u sjenu „jednog virusa“? Nitko. Ili pak može? Može priroda! I jest! I ovog puta nam je pokazala koliko je važno vratiti ravnotežu između ljudske aktivnosti i nje same. Nije li zapravo dobra vijest vratiti se prirodi od koje smo i potekli?

Ovog proljeća objavljena je dugoočekivana strategija „Od farme do vilice“. Strategija se nalazi u samom srcu „Grren deal“ Unije, a koordinira ju čelnik Europskog zelenog sporazuma, Frans Timmermans.

Učiniti ovu strategiju održivom osnonvni je cilj. A kako bi to ostvarila komisija planira poduzeti sljedeće radnje:

• smanjiti za 50% upotrebu i rizik kemijskih pesticida do 2030. godine.
• smanjiti za 50% upotrebu opasnijih pesticida do 2030. godine.

Višak hranjivih tvari u okolišu glavni je izvor zagađenja zraka, tla i vode, što negativno utječe na biološku raznolikost i klimu. Komisija će stoga:

• smanjiti gubitak hranjivih sastojaka za najmanje 50%, istovremeno ne pogoršavajući plodnost tla
• smanjiti upotrebu gnojiva za najmanje 20% do kraja 2030. godine.

Svake godine procjenjuje se kako 33.000 života u EU odnese upravo antimikrobna rezistencija povezana s primjenom antimikrobnih lijekova. Bilo da je riječ o zdravlju ljudi ili pak životinja. Po tom pitanju komisija planira:

• smanjiti za 50% prodaju antimikrobnih ljekova za uzgoj životinja i akvakulturu.

Ekološki održiva poljoprivreda ekološki je prihvatljiva praksa koju treba zadržati i dalje razvijati, stoga će komisija:

• potaknuti razvoj EU organske poljoprivrede s ciljem da ono do 2030. godine obuhvaća najmanje 25% ukupnog poljoprivrednog zemljišta EU.

Riječ je dakle o strategiji koja za cilj ima prelazak na održivi prehrambeni sistem kojim se prvenstveno štiti zdravlje ljudi (time i Zemlje), sigurna opskrba hranom te pristup nadasve zdravim namirnicama.

Iako je mnogo toga korona odnijela, razloge zbog kojih je strategija „od farme do vilice“ pokrenuta ipak nije.  Međutim, prehrambeni sustavi ne mogu biti otporni na krize poput pandemije Covid-19 ako nisu održivi. Stoga je važno osvijestiti kako stavljanje prehrambenih sustava na održiv put također donosi nove mogućnosti za sve subjekte u prehrambenom lancu. Nove tehnologije i znanstvena otkrića, u kombinaciji s povećanjem svijesti javnosti i potražnjom za održivom hranom, koristit će svim dionicima, a upravo to je jedini i pravi način kako povratiti ravnotežu između ljudske aktivnosti i prirode.

Vizija je to koju je VeeMee u djelo počeo sprovoditi još 2017. godine. Biti sudionikom i pokretačem promjena koji će kao rezultat imati digitaliziranu poljoprivredu i sretnije, slobodnije i zdravije društvo te tržište naša je misija. Od siječnja 2019. obradili smo više od 1500 tona robe i pritom spasili od bacanja više od 600 tona hrane uz mjerljivo i konkretno smanjenje emisija CO2.

Ako do sada još niste znali, naša VeeMee platforma proizvođačima donosi vidljivost, transparentnost i izgradnju brenda. Potrošačima pak omogućava transparentan uvid u sljedivost svježih namirnica. U kratko: mi vam otkivamo ŠTO djeci servirate na stol. U našoj bazi podataka više je od 150 proizvoda te 1400 proizvođača koji imaju svoj PID profil. Na vama je samo da u Intersparu, Konzumu, Tommyu, Lidlu, Moetro-u ili Plodinama kameru prislonite na QR kod s deklaracije proizvoda i saznat ćete otkud je dinja, a otkud pršut kojeg kupujete.

P.S. ova kombinacija je mrak! Obavezno ju isprobajte!

Platforma je namijenjena svim tržišnim dionicima u direktnom doticaju s plasmanom svježe hrane: proizvođačima – poljoprivrednicima, otkupljivačima, prodavačima – trgovačkim centrima i, konačno, krajnjim kupcima – potrošačima. Obuhvaćajući i pripremu te provjeru kvalitete hrane, pakiranje, transport, skladištenje… mi smo problematiku sljedivosti hrane, te strategiju „Od farme do vilice“ shvatili ozbiljno. A vi? Jer, ne zaboravite, poljoprivreda je temelj privrede, a ova pandemijska kriza značajno nam je osvijestila važnost domaće proizvodnje te dostupnost i transparentnost namirnica.

Zamislite samo da u ovim naumima uspijemo. Pa da 2030. godine hamburger ne izgleda ovako kakvim ga svi pamtimo. Mastan i u pecivu koje je prethodno bilo smrznuto. S mesom sumnjivog podrijetla i lukom tretiranim pesticidima. Zamislite da nam umjesto njega serviraju svježe, ne smrznuto, pecivo, iz lokalne pekare (možda našeg susjeda), kojeg će pripremati od domaćih žitarica; meso koje sadrži i biljne proteine ili one koji pak dolaze iz drugih životinjskih izvora kao što su insekti (kako bi se regulirala potrošnja crvenog mesa); luk koji nije tretiran pesticidima; ajvar, tartar ili kečup sa smanjenim udijelom soli, šećera i ostalih nezdravih sastojaka. Zamislite! Tada bi u hrani mogli uživati („zgriješiti“) svi, bez grižnje savjesti i svjesni onoga što jedemo.

I da, budu li hamburgeri baš ovakvi, možda uspijemo riješiti još jedan problem. Ime mu je pretilost, a o njemu ćemo sljedećeg puta.

Čitamo se uskoro,

Tvoj VeeMee savjetnik